Odjel za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), od 26. do 28. studenoga 2025., organizirao je u Augsburgu u Njemačkoj susret predstavnika europskih biskupskih konferencija zaduženih za međureligijski dijalog. Tema ove konferencije bila je „Nostra aetate 60 godina poslije: Perspektive dijaloga između katolika i muslimana“.

Više od trideset sudionika, predstavnika europskih biskupskih konferencija, teologa i svjedoka iz 20 europskih zemalja okupilo se u Augsburgu, povijesnom gradu mira, na sastanku Odjela za međureligijski dijalog CCEE-a od 26. do 28. studenog. Tema sastanka bila je: “Nostra Aetate, 60 godina kasnije: Perspektive katoličko-muslimanskog dijaloga”. Pozdravljajući okupljene, Njegova Ekselencija, mons. Bertram MEIER, biskup Augsburškog, citirao je Nostru Aetate, br. 5: “Ne možemo istinski zazvati Boga, Oca svih, ako odbijemo bratski postupati s bilo kojim muškarcem ili ženom, stvorenima na sliku Božju.”

Skup je održan u Kući sv. Ulricha, Konferencijskom centru Augsburške biskupije. Susret je otvorio domaći biskup Bertram Maier, predsjednik Potkomisije Njemačke biskupske konferencije za međureligijski dijalog. Istaknuo je važnost 60. obljetnice Deklaracije Drugoga vatikanskog sabora o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama Nostra aetate te znakovitost činjenice da se susret održava u Augsburgu, „gradu mira“, gdje je nastala znamenita luteranska ispovijest vjere Confessio Augustana. Augsburg je nakon Triera najstariji njemački, tada rimski grad, nastao početkom nove ere.

Potom je irski biskup Brendan Leahy, predsjednik Sekcije za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća europskih biskupskih konferencija, iznio povod i zadaću susreta, naglasivši kako je Nostra aetate i danas dragocjen orijentir za napore Katoličke Crkve u dijalogu s muslimanima. Rad su moderirali prof. Andrea Pacini tajnik Odjela i mons. Charbel, zamjenik glavnog tajnika CCEE, inače Libanonac, a s. Agela Marie je bila tehnički koordinator.

Slijedilo je izlaganje pod naslovom „Nostra aetate 60 godina poslije“, koje je održao posebni gost kardinal Michael Louis Fitzgerald, predsjednik emeritus Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, koji je bio misionar u sjevernoj Africi. Govorio je o vlastitom sudjelovanju u pripremi dokumenta, približivši sudionicima njegove ključne sadržaje i povijesne okolnosti izrade.

On je govorio o dokumentu Drugog vatikanskog koncila o susretu Crkve sa svjetskim religijama. Oslanjajući se na svoje bogato iskustvo, kardinal Fitzgerald ponudio je poticajna osobna zapažanja o Nostra Aetate i prijedloge o tome kako istaknuti bogati sadržaj dokumenta, ističući važnost pružanja ruke drugima, izgradnje prijateljstva i osobnih susreta proživljenih u multilateralnim dijalozima koji mogu imati mnogo tema, poput mira, u fokusu.

Kardinal Fitzgerald dotaknuo se i suvremenoga stanja katoličko-muslimanskoga dijaloga, poteškoća koje ga prate i novih mogućnosti, istaknuvši pritom važnost Deklaracije o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život, koju su u Abu Dhabiju 2019. potpisali papa Franjo i Ahmad Al-Tayyib, veliki imam kairskog Al-Azhara. Izlaganje je potaknulo živu plenarnu raspravu tijekom prvoga dana susreta, koja je znatno pridonijela radu i razmjeni iskustava sljedećega dana.

“Međureligijski dijalog i mladi”

Drugoga dana susreta izlaganje o novom dokumentu Njemačke biskupske konferencije „Odnos između kršćana i muslimana u Njemačkoj“, pod naslovom „Katolička teologija s obzirom na Islam“, održao je prof. Tobias Specker, profesor filozofije i teologije na Sankt Georgen-u u Frankfurtu. Strukturu dokumenta predstavio je Alexander Kalbarczyk, direktor Potkomisije za međureligijski dijalog Njemačke biskupske konferencije.

Novi, uskoro objavljeni dokument pod nazivom „Kršćansko-muslimanski odnosi u Njemačkoj“ bio je jedna od glavnih tema drugog dana, a doprinos su dali prof. dr. Tobias Specker, profesor na Poslijediplomskom studiju filozofije i teologije Sankt Georgen u Frankfurtu, dr. Alexander Kalbarczyk, ravnatelj Komisije za migracije i Podkomisije za međureligijski dijalog Njemačke biskupske konferencije i islamski znanstvenik, prof. dr. dr. h.c. Lejla Demiri, pročelnica katedre za islamsku doktrinu u Centru za islamsku teologiju Sveučilišta u Tübingenu i počasna profesorica na Sveučilištu St. Andrews.

Kako je naglašeno, publikacija obećava biti vrijedan resurs ne samo za Njemačku već i za cijelu Europu jer istražuje temelje kršćansko-muslimanskog susreta, kao i ukazuje na načine na koje ti odnosi mogu biti plodonosni u našem zajedničkom životu.

Poslijepodne se fokus prebacio na temu „Međureligijski dijalog i mladi“ uz živahne interaktivne prezentacije članova tima Zaklade Eugen Biser, dr. Andreasa Endersa (kršćanstvo), dr. Selcen Guzel (islam) i dr. Ruth Zeifert (židovstvo). Citirajući dr. Biser, koja je rekla: „Bez dijaloga ne možemo izgraditi budućnost punu nade“, predstavili su Dane školskog projekta vjerske raznolikosti i demokracije koje promovira Zaklada.

Također su opisali vrijednost knjige dobro poznate u njemačkim krugovima o međureligijskom dijalogu, nedavno prevedene na engleski, Rječnik susreta: Osnovni pojmovi u kršćanstvu i islamu (Brill-Schöningh, 2025).

Svećenik, brat Luc Bourgoin iz Zajednice Taizé podijelio je nedavno pozitivno iskustvo organiziranja kršćansko-muslimanskih susreta usmjerenih na vjerske teme.

Treći i posljednji dan, predstavnici Biskupskih konferencija informirali su sudionike o situaciji i iskustvima islamsko-kršćanskog dijaloga u različitim nacionalnim kontekstima. Izvješća su obuhvaćala mnoge europske zemlje, a istaknute su obećavajuće linije i iskustva.

Istaknute su razne inicijative, ali su zabilježena i neka kritična pitanja, poput rastućih napetosti i ksenofobije povezanih s migracijama, utjecaja rata između Izraela i Hamasa te pravnog statusa i priznanja islamskih zajednica u raznim europskim zemljama.

Naglašeno je kako znakovi nade uključuju rast lokalnih inicijativa, obrazovnih projekata, zajedničkih slavlja i zajedničkog djelovanja u korist mira i brige za Zemlju. Tema vjerske slobode pojavila se kao moguća tema za istraživanje na budućem sastanku.

Tri dana sastanka obilježila je široka razmjena mišljenja u plenarnim razgovorima, kao i prekrasne liturgije slavljene u crkvama sv. Moritza, sv. Petra u Perlachu i bazilici sv. Ulricha i Afre.

U svom zaključku, Njegova Ekselencija mons. Brendan Leahy, voditelj Odjela za međureligijski dijalog CCEE-a, izrazio je zahvalnost, slažući se s osjećajima sudionika, za bogat, poticajan i koristan sadržaj sastanka, kao i za odnose uspostavljene ili obnovljene tijekom zajedničkih dana. Ponovio je zajedničko razmišljanje jednog od sudionika koji je primijetio da je „međureligijski dijalog sada uvelike dio crkvenog života“.

Podsjetio je kako je zajednička tema tijekom zajedničkih dana da je značajan cilj kršćansko-muslimanskog dijaloga mir, cilj koji je danas u Europi toliko potrebno ponovno probuditi.

Zapaženo izlaganje održala je i Lejla Demiri, znanstvenica podrijetlom iz Sjeverne Makedonije, profesorica na Katedri islamskog naučavanja Centra islamske teologije Sveučilišta u njemačkom Tübingenu. Predstavila je svoja istraživanja i pristupe islamskoj teologiji.

Značajno je naglasiti kako je veliku pozornost sudionika privukla je tema „Međureligijski dijalog i mladi“, koju su na interaktivan način, uključivši sve sudionike, predstavili članovi Fondacije Eugen Biser — predstavnici Katoličke i Protestantske Crkve, Islama i Židovstva. Njihov je doprinos upotpunio svećenik Luc iz zajednice Taizé, prikazavši iskustvo rada s islamskim vjernicima.

Govorili su predstavnici Biskupskih konferencija: Italije, Njemačke, Portugala, skandinavskih zemalja, Ukrajine, Bugarske, Malte, Rumunjske, Škotske, Švicarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U ime Hrvatske govorio je umirovljeni biskup Antun Škvorčević o odnosima katolika i muslimana u Hrvatskoj.

Izložio je temeljne informacije o Islamskoj zajednici u Republici Hrvatskoj i njezinoj više od stotinu godina dugoj integriranosti u hrvatsko društvo. Istaknuo je i ugovor između Republike Hrvatske i Islamske zajednice, koji se u europskom kontekstu često navodi kao primjer dobre prakse. Govorio je o razinama suradnje između HBK-a i Islamske zajednice te o pozitivnim iskustvima ove suradnje.

Mons. Topić o odnosima muslimana i katolika u BiH

O odnosima muslimana i katolika u Bosni i Hercegovini govorio je prof. dr. Franjo Topić. Istaknuo je da je i nedavno Međureligijsko vijeće BiH imalo zasjedanje i usvojilo izjavu o unaprijeđenju odnosa svih vjerskih zajednica BiH. Postoje i regionalna vijeća koja rade prije svega na dijalogu života.

Osnovana je u BiH 2022. i Zaklada Ljudsko bratstvo koja je okupila predstavnike sve četiri vjerske i nacionalne zajednice. Ona se temelji na već spomenutom dokumentu ‘Ljudsko bratstvo pape’, Franje i kairskog rektora Tayyiba o suradnji Katoličke crkve i muslimanskog svijeta za dobro svijeta i za mir u svijetu.

Kako je naglasio, osnovna ideja dokumenta je da su svi ljudi sestre i braća. Zaklada gradi centar u Margetićima/Novi Travnik. Do sada je organizirala tri Ogrugla stola o temi bratstva s uglednim predavačima iz različitih vjerskih zajednica koji su bili vrlo dobro medijski popraćeni. Do sada je za tri godine objavljeno preko 100 informacija i sve su pozitivne. Izdala je i radove ovih okruglih stolova.

Duhovnu dimenziju susreta oblikovala su svakodnevna euharistijska slavlja s molitvom časoslova u znamenitim augsburškim crkvama — St. Moritz, St. Peter am Perlach te u slavnoj bazilici sv. Ulricha i Afre. Svetu misu u crkvi sv. Petra predvodio je biskup Maier, pritom posebno istaknuvši pobožnost prema Mariji Razrješiteljici čvorova.

Gradonačelnica Augsburga Ewa Weber priredila je primanje za sudionike susreta, na kojem je održala pozdravni govor. Obraćali su se i biskupi Maier i Leahy te drugi predstavnici ekumenskoga dijaloškog života Augsburga, uz prigodni kulturni program.

Susret je zaključen dogovorom da će se u studenom sljedeće godine održati online-konferencija, dok će se za dvije godine ponovno održati zajednički susret svih predstavnika europskih biskupskih konferencija zaduženih za međureligijski dijalog. Raspravljene su i moguće teme budućih susreta.

Po završetku programa u Kući sv. Ulricha, biskup Škvorčević i prof. Topić posjetili su Hrvatsku katoličku misiju u Augsburgu, gdje su se u razgovoru sa svećenicima Hercegovačke franjevačke provincije — fra Ivanom Čilićem, fra Tomislavom Puljićem i fra Dariom Galićem — upoznali s djelovanjem Misije-Župe u brojnoj hrvatskoj zajednici. Njihov rad posebno je pohvalio i biskup Maier.